Međudržavni ugovori RH-Sveta stolica

Početna stranica » Analize i stručne analize

Category Archives: Analize i stručne analize

Odvojenost Drzave i Crkve

Politika.com

DNEVNIK
Kerempuh

Hrvatski je Ustav dobar, ali je sva nesreca u tome sto se njegove odredbe ne postuju i ne sprovode u praksi.
Ajmo sad malo o odvojenosti Crkve i Drzave.Imamo-Hrvatsku-3
Odvojenost religije od drzave je jedan od stubova svakog slobodnog i progresivnog drustva.
Ustav RH deklarira (i jamci) – Sve vjerske zajednice su jednake pred zakonom i odvojene od drzave.-
Uzimajuci u obzir hrvatsku realnost to nije tako, jer se to nacelo ne primjenjuje i ne sprovodi u praksi. Ili mozda netko ima kakav dokaz da je drugacije?
Dosta se svih ovih godina govori o ne/sekularnosti hrvatske drzave. Po ustavnoj odredbi ona bi trebala biti sekularna/svjetovna, ali u stvarnosti to nije tako. A poznato nam je i zasto.
Vecina naprednih i tzv. demokratskih drzava ima u svom Ustavu to nacelo i primjenjuje ga u i praksi, sto u Hrvatskoj nazalost nije slucaj.

(više…)

Oglasi

SABOR PROTIV USTAVA

http://www.aimpress.ch

MON, 17 FEB 1997 21:47:50 GMT

AIM, ZAGREB, 17.2.1997. “Naša država je laička i mora biti neutralna prema svim vjerama, a to načelo narušavaju ugovori koje smo sklopili sa Svetom stolicom. Odredbe po kojima bi svećenici postali matičari, to jest državni činovnici, mogu dovesti do nametanja jednog svjetonazora ostalim građanima. Sto ce biti kada i druge vjerske zajednice zatraže sklapanje sličnih ugovora?”

– “Posto se na los način i kanonskom pravu daje zakonska osnova, s obzirom na primjenu ustavnog načela o ravnopravnosti vjerskih zajednica, naći ćemo se pred nepremostivim problemima. Kako ćete, na primjer, sutra jednoj vjerskoj zajednici osporiti da se pozove na šerijatsko pravo?”

– “Ovaj ugovor nije u skladu sa našim ustavom, odnosno dira u nas suverenitet. A pored toga ako se sličan ugovor ne potpise i sa drugim vjerskim zajednicama onda se narušava pravo jednakosti građana”.

Prosječni poznavalac hrvatskih prilika, a pogotovo onaj van Hrvatske, povjerovat će kako ova tri citata, koji se odnose na nedavno ratificirani ugovor o pravnim pitanjima između Vatikana i Hrvatske, sasvim sigurno dolaze odreda iz redova oporbe. No, prevarili bi se. Prvu tvrdnju i sumnju izrekao je nitko drugi doli čuvar državnog pečata, predstavnik desnog krila HDZ-a, kontroverzni Ivan Milas. Drugu je izgovorio predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivica Račan, a treću potpredsjednik Socijalno liberalne stranke, nekadašnji sudac Ustavnog suda Vladimir Primorac.

No, Milas nije bio jedini HDZ-ovac koji se suprotstavio načinu na koji je došlo do sporazuma i kako je posao obavio potpredsjednik vlade dr. Jure Radić. Pridružilo mu se, nešto javno, a mnogo njih vise u kuloarima, veći broj njegovih kolega, uključujući i još jednog jastreba – Vicu Vukojevića.

Sve je po, tko zna koji put, mirisalo na još jedan debeli sukob unutar vladajuće stranke, pa je čak bilo i kalkulacija da bi Sabor mogao odbiti ratificirati sporazum. Kao i obično onda je proradila već poznata i poslovična stranačka stega, pa je za ugovor glasalo 75 zastupnika. Protiv su bili SDP-ovci i Istarski demokratski sabor sa nekolicinom liberala, a ostali su se suzdržali.

Hrvatska je tako prva zemlja na svijetu koja odnose sa Vatikanom rješava na potpuno nov način, a ne kao sto je to do sada bilo putem konkordata koje je Sveta stolica sklapala s državama u kojima je Katolička crkva prestala biti državnom, ili to nikada nije ni bila.

Postoji nekoliko verzija nagađanja zašto je bas desna struja HDZ-a bila protiv ugovora, iako ni onoj liberalnoj nije bilo pravo, ali je mudro šutjela? Prema nekim tvrdnjama ugovor su htjeli stopirati HDZ-ovi desničari, povezani s hercegovačkim franjevcima, jer prema njihovom tumačenju favorizira se dijecezanski kler. Primjerice, Republika Hrvatska neće uzeti u obzir molbu za gradnju vjerskih objekata bez prethodnog pismenog pristanka biskupa, a zna se da franjevci i drugi crkveni redovi imaju svoje generale i ne podliježu pod biskupsku vlast.

Drugi, pak, misle da je suština u tome sto se Crkvi daje prevelika vlast, a opće je poznato da Vatikan i službeni Kaptol nisu skloni desnici. Treće mišljenje pak temelji se na najavi da će uskoro sa Vatikanom biti potpisan poseban ugovor o imovinskim odnosima, a to znaci da Katolička crkva nije zadovoljna sadašnjih zakonom o povratu imovine, jer po njemu bit će joj vraćen tek manji dio. A ako bi se Zakon mijenjao, to jest sklapao novi međunarodni ugovor, koji je pravno jaci od zakona, mnogi bi sadašnji novokomponirani kapitalisti ostali bez imovine. Konačno, ne treba zanemariti ni procjene da ovakav ugovor, koji Hrvatsku doista pretvara u katoličku državu, HDZ-u može vise škoditi nego li koristiti, pa pojedine ostre reakcije iz HDZ-a ne treba uvijek povezivati samo sa “prljavim rabotama”.

Koliko je, pak, sukob oštar, bez obzira sto je u glasanju prošlo sve glatko, najbolje ilustrira polemika sto je vođena na saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav kada je Milas bijesan izjavio kako “ugovor nije sveta krava da se o njemu ne bi smjelo razgovarati”, na sto mu je potpredsjednica vlade Ljerka Mintas-Hodak odgovorila da se “tu ne radi o svetim kravama nego o Svetoj stolici”.

No, bilo kako bilo ugovor je ratificiran u ime viših interesa i da se ne bi zaoštravali odnosi s Vatikanom, koji su za Hrvatsku od izuzetne važnosti. Njegove odredbe su takve da ce crkveno (katoličko vjenčanje) biti izjednačeno sa civilnim (državnim), vjeronauk i službeno postaje izborni predmet u školama, Crkva je dobila status pravne osobe, osigurava joj se pravo na osnivanje škola, s tim da bi država preuzela obaveze njihova izdržavanja. Crkva ulazi u hrvatsku vojsku i policiju, gdje će dušobriznici biti državni službenici, a otišlo se toliko daleko da će odluke crkvenih sudova dostavljati državnom sudu radi primjene građanskih učinaka odluke. Ili, u slučaju sudske istrage nad klerikom, predviđene Krivičnim zakonom, sudske su vlasti o tome prethodno dužne obavijestiti nadležne crkvene vlasti.

Ivica Račan pita na kojoj se ustavnoj odredbi temelji ugovorena razdioba ovlasti u postupku sklapanja braka? Zašto postupci predstavnika vjerske zajednice prelaze okvire obavljanja vjerskog obreda i poprimaju značaj i odgovornost vjerskog službenika? Iz kojeg tog ustavnog članka proizlazi dužnost državnog suda da postupi po odluci crkvenih sudova? Ovim ugovorom – po Račanovom mišljenju – učinjena je ogromna šteta i Hrvatskoj i Svetoj stolici.

Vladimir Primorac obrazložio je svoju tvrdnju o zadiranju u suverenitet Hrvatske primjerom o nadležnostima crkvenih sudova, te uvođenjem nekakvog polovičnog imuniteta. Nadalje, za obavezu da dijecezanski biskup odlučuje o potrebi izgradnje crkvenih objekata i izabire lokaciju u dogovoru sa nadležnim državnim vlastima kaže da se protivi svakoj logici urbanističkog uređenja i struke.

Hrvatska je diplomacija očito napravila još jedan ogroman gaf, a nije ni čudo kada je autor ovog ugovora čovjek koji je po obrazovanju građevinar, ali zato po uvjerenju klerikalac. Pa, ipak ostaje jedno ključno pitanje: zašto je Vatikan insistirao na ovakvim rješenjima koja se u krajnjoj liniji protivna novim strujanjima u Crkvi i zašto je bas za ovaj eksperiment, koji je dobrano uzdrmao i tako labavo jedinstvo HDZ-a, odabrao bas Hrvatsku?

Ne pusu li u Rimu neki novi radikalistički vjetrovi koji bi da Crkvi vrate ono sto je nekada imala? Sveti otac Ivan Pavao Drugi zasigurno će biti zapamćen kao značajan papa koji je dao veliki doprinos reformi crkve, sve dotle da se ispričao za zločine koje je Crkva počinila, da je priznao Darwinovu teoriju, da je donekle rehabilitirao Giordana Bruna, da se usudio ustati protiv nehumanog kapitalizma… Ali taj isti papa rado se petlja u politiku, pa će tako sa zebnjom pratiti poljske izbore i navodni povratak komunista, upozoravati na opasnosti od ljevice, petljati se i izravno uticati na stavove o abortusu… Može li se možda sve to pripisati njegovoj starosti i činjenici da je unutar Vatikana pobijedila struja konzervativaca?

U svakom slučaju ugovor Hrvatske sa Vatikanom je presedan po mnogo čemu, a ponajprije po tome sto je u dubokoj suprotnosti sa Ustavom.

GOJKO MARINKOVIC

http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199702/70217-001-pubs-zag.htm

Kamo idu novci poreznih obveznika?

Kamo idu novci poreznih obveznika

Izvor: dnevno.hr

SVETA STOLICA vs REPUBLIKA HRVATSKA II Četvrti stup vlasti


(više…)

FINANCIRANJE CRKVE U EUROPI I HRVATSKOJ

11.06.09.

FINANCIRANJE CRKVE U EUROPI I HRVATSKOJ

Na Internet portalu http://Zaklada-hanzekovic.ijf.hr nalazi se tekst o načinu financiranja crkve u Hrvatskoj:

Marijana Badjun: Financiranje crkve u Hrvatskoj: trebaju li nam crkveni porezi?

Sažetak

O problemu financiranja crkve malo je pisano, čak se može reći da nijedna crkvena djelatnost nije toliko zapostavljena koliko je to njeno ekonomsko djelovanje, što još više vrijedi za stanje u Hrvatskoj. Ovaj članak pisan je s namjerom da se upozna problematika financiranja crkve, naročito crkvenih poreza, i osobitosti crkve u Hrvatskoj, kako bi se mogao donijeti zaključak o tome, jesu li crkveni porezi u Hrvatskoj trenutno prihvatljivi. U radu su dane značajke crkvenih poreza, njihova usporedba s nekim državama te obilježja crkve u Hrvatskoj, s naglaskom na povijesni prikaz njenog  financiranja. Na kraju se “teorija” crkvenih poreza pokušava postaviti u hrvatski kontekst, a sve stoga da bi se razmotrilo to područje i upozorilo na neka pitanja o kojima bi se u budućnosti trebalo voditi računa.

Ključne riječi: financiranje crkve, crkveni porezi.


Uvod

Pri rješavanju problema financiranja crkve postavljaju se pitanja kao što su, primjerice, iz kojih će se izvora prikupiti sredstva potrebna za podmirenje rashoda crkve, od koga će se ta sredstva ubirati, u kojem iznosu i primjenom kojih kriterija i modaliteta, za koje će se sve svrhe ubrana sredstva trošiti, tko će odlučivati o trošenju prikupljenih sredstava. Financiranje crkve drugačije se postavlja u državi u kojoj je neka religija državna crkva ili u kojoj je najveći dio građana iste vjeroispovijedi, nego u državama u kojima je crkva pravno i stvarno odvojena od države, utjecaj crkve na politički život zemlje iznimno naglašen ili to nije slučaj.
(više…)