Međudržavni ugovori RH-Sveta stolica

Početna stranica » Jesu li ugovori sklopljeni u skladu s Ustavom? » „Sveti“ Ugovori savjesti Ustava RH

„Sveti“ Ugovori savjesti Ustava RH

Autor: Dominik Petris                                                                                                  01.11.2017.
referendumsavjesti-header4.jpgDržavni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin prilikom posjete Hrvatskoj (30.10.2017.) je, između ostalog, izjavio na konferenciji za tisak da ne vidi razloge za revizijom ugovora Vatikana i Hrvatske.
“Mislim da ti ugovori još uvijek mogu dobro regulirati pitanja između države i crkve unutar društva koje je danas više pluralno nego prije. Crkva i dalje zbog povijesnih i realnih razloga ima itekako važnu ulogu”, kazao je Parolin.
Vidimo da su povijesni i realni razlozi za Svetu Stolicu važan faktor ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Povijesna je činjenica, da je međunarodni subjekt prava Sveta stolica dobila u vrijeme Mussolinija. Papa Pio XI je 20-tih godina prošlog stoljeća neprekidno veličao Mussolinija kao čovjeka koji je naprosto nezamjenjiv, jer sprječava komunizam u Italiji (komunizam je vječna prijetnja katoličkoj Crkvi). Kardinal Meri del Val zahvalio je 31. listopada 1926. Musoliniju, „što čvrsto u rukama drži uzde talijanske vlade i što je, sa jasnim pogledom za budućnost, želi da se religija uvažava, cijeni i izvršava. Vidno zaštićen od Boga, mudro je okrenuo sudbinu nacije na dobro i u svijetu ojačao njen ugled.“ 20. studenog 1926. godine papa obznanjuje: „Musolini nam je poslan božanskim proviđenjem!“


Slično „Božje proviđenje“ je dalo Crkvi u hrvata Ugovore Svete stolice jer time se „religija uvažava, cijeni i izvršava.“, ali se ipak referira na Rim, odnosno na tisućljetni rimski imperij i papu kao rimskog biskupa, koji sebe naziva prijestolonasljednikom prijestolja koje nikad nije postojalo – Isus nije imao prijestolje na zemlji, već na nebu. Time nasljeđe ne može biti regulirano međunarodnim ugovorom, jer ne postoji pravni slijed koji je moguće nesporno dokazati i samim time provesti.
Parolin nadalje, za svog posjeta Hrvatskoj, iskazuje:”Čini mi se da su odnosi između sestrinskih kršćanskih zajednica vrlo pozitivni na ovim prostorima. Žao mi je ako poneki glasovi ponekad mogu biti izvan zbora, ali tu trebamo biti strpljivi i ići naprijed. Povijesne činjenice se ne mogu premostiti od danas do sutra,” kazao je Parolin.
Istina je, povijesne se činjenice ne mogu premostiti od danas do sutra. Protekao je popriličan broj godina od sklapanja Lateranskih ugovora 11.veljače 1929. kojima je Italija priznala HYPERLINK “https://hr.wikipedia.org/wiki/Suverenost” \o “Suverenost” suverenost Svete Stolice nad područjem HYPERLINK “https://hr.wikipedia.org/wiki/Vatikan” \o “Vatikan” Države Vatikanskog Grada, koja je time uspostavljena kao zaseban subjekt međunarodnog prava, na čelu s HYPERLINK “https://hr.wikipedia.org/wiki/Papa” \o “Papa” papom kao svjetovnim HYPERLINK “https://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavni_poglavar” \o “Državni poglavar” državnim poglavarom.
No, povijesne činjenice idu u prilog „…ponekim glasovima koji ponekad mogu biti izvan zbora“ (kako izjavljuje Parolin) samim protekom vremena. U lipnju ove godine Sud pravde Europske unije iz Luksemburga, kao najviša pravna instanca EU-a, donosi Presudu koja bi mogla pokrenuti revidiranje tzv. Vatikanskih ugovora odnosno međunarodnih ugovora između Hrvatske i Svete Stolice.
Portal Indeks.hr 03.07.2017.godine, objavljuje članak u kojem, između ostalog stoji (citat):
„U HYPERLINK “http://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?num=C-74/16” \t “_blank” predmetu C‑74/16, a povodom zahtjeva Pokrajinskog upravnog suda u Madridu, veliko vijeće Suda EU-a je presudilo kako porezne olakšice i izuzeća odobrena Katoličkoj crkvi mogu predstavljati nezakonite državne potpore po važećim pravilima tržišnog natjecanja u Uniji.
 
Ugovor između Španjolske i Svete Stolice potpisan je prije pristupanja Španjolske Europskoj uniji te omogućava niz poreznih olakšica za Katoličku crkvu. U konkretnom slučaju koji je došao pred europske suce u Luksemburgu radilo se o dvorani u katoličkoj školi, koju je Crkva iznajmljivala i za to naplaćivala novac, da bi onda zatražila povrat poreza za ono što je lokalna porezna uprava smatrala komercijalnom aktivnošću. Spor je prvo završio na španjolskom sudu koji je zatražio mišljenje Suda EU-a o tome radi li se u ovom slučaju o nedozvoljenoj državnoj potpori kakvu zabranjuje europske pravo.
U HYPERLINK “https://curia.europa.eu/jcms/upload/docs/application/pdf/2017-06/cp170071en.pdf” \t “_blank” priopćenju za medije Sud EU-a je naglasio da je riječ i o “fundamentalnom pitanju mogu li se izuzeća od plaćanja poreza koja države članice omogućavaju određenim religijskim zajednicama, uključujući i aktivnosti koje koje nemaju striktnu religijsku svrhu, smatrati nezakonitom potporom”. Sud EU-a presudio je protiv španjolske Katoličke crkve jer su “aktivnosti koje se odvijaju u crkvenim prostorijama ekonomske prirode” i iznajmljivanje dvorane na koje se ne plaća porez predstavlja “selektivnu ekonomsku prednost za kongregaciju koja vodi školu” te “reducira prihode lokalne uprave”.
 
Zanimljivo je analizirati kako se ovaj slučaj koji je u Luksemburg došao iz Španjolske odnosi na godinama prijeporne Vatikanske ugovore u Hrvatskoj pa smo stoga za stručno mišljenje o tome  pitali profesoricu Tamaru Ćapetu s Katedre za javno europsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. “Kao prvo, Sud je objasnio da se i Crkva smatra ‘poduzećem’ na koje se primjenjuju odredbe prava EU-a o državnim potporama u onoj mjeri u kojoj se bavi gospodarskom djelatnošću. Oslobođenje od poreza tako se može smatrati državnom potporom u vezi onih edukativnih aktivnosti koje je Crkva nudila uz naknadu, odnosno u zamjenu za neku ekonomsku protučinidbu. Participacija učenika ili njihovih roditelja u troškovima obrazovanja smatra se naknadom bez obzira na to je li namjera Crkve ostvarivanje profita ili ne. S druge strane, oni edukativni programi Kongregacije koji su dio španjolskog javnog obrazovnog sustava nisu gospodarska djelatnost i u tom pogledu Crkva nije ‘poduzeće’. No generalno izuzeće Crkve od plaćanje poreza nije, dakle, prihvatljivo u kontekstu prava EU-a”, objasnila je dr. Ćapeta za Index.

To što su Španjolska i Sveta Stolica ugovor sklopili prije španjolskog ulaska u Europsku uniju Sud EU-a je proglasio irelevantnim. Profesorica Ćapeta tumači da je “međunarodni sporazum iz gledišta prava EU-a dio nacionalnog španjolskog prava. Dakle, i generalno izuzeće od poreza predviđeno međunarodnim sporazumom i dalje je državna potpora u pogledu djelatnosti Crkve koje se mogu okarakterizirati kao gospodarske djelatnosti.”
Međutim, posljedice utvrđenja suprotnosti s pravom EU-a donekle su različite, ovisno o tome je li porijeklo norme isključivo interno, primjerice domaći zakon, ili proizlazi iz međunarodnog sporazuma. Kad je neka odredba internog prava suprotna pravu EU-a, država je mora ukinuti ili izmijeniti. 
 
Što je u takvom slučaju država dužna učiniti kako bi uklonila protupravnost međunarodnog sporazuma s pravom EU, pitali smo Tamaru Ćapetu koja je odgovorila: “Relevantna  odredba u tom smislu  je HYPERLINK “http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/111221-lisabonski-prociscena.pdf” \t “_blank” članak 351 Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU), iz čijeg prvog stavka proizlazi da odredbe međunarodnih sporazuma sklopljenih prije članstva mogu ostati na snazi čak i ako su suprotne europskom pravu. Međutim, kako objašnjava Kokott, to ne znači da države članice već i temeljem te odredbe ne trebaju poduzeti  napore da riješe neusklađenost. Jedan mogući put jest taj da odredbe međunarodnog sporazuma interpretiraju (samostalno, ili u okviru mehanizama predviđenih međunarodnim sporazumom u pitanju) u skladu s europskim pravom. Razlog zašto je ovo spomenuto u predmetu jest taj što je španjolski sporazum sa Svetom Stolicom bio nejasan u pogledu obveze poreznog oslobođenja Crkve jer, iako je zahtijevao potpuno porezno oslobođenje, istovremeno je predviđao da se takvo porezno oslobođenje ne primjenjuje na ‘prihode od gospodarskih djelatnosti ili upravljanja imovinom’. Taj je sporazum, dakle, možda bilo moguće protumačiti u skladu s pravom EU-a koje zabranjuje državne potpore. Ako je tome tako, konkurentnu prednost Crkvi nije zapravo omogućio međunarodni sporazum, već provedbeni španjolski propis.”  
I sada dolazimo do ključnog dijela u stručnoj analizi profesorice Ćapete koja ističe da “jedan od sporazuma koji je Hrvatska sklopila sa Svetom Stolicom – onaj o gospodarskim pitanjima – sadrži sličnu odredbu”. Konkretno, članak 10. tog Sporazuma predviđa da se Katolička crkva u odnosu na porezni sustav smatra neprofitnom ustanovom. Tome je, međutim, dodano da se navedeno ne primjenjuje na profitne djelatnosti Crkve.
“Ovakva formulacija može biti nedovoljna da bi sporazum bio usklađen s pravom EU-a jer kako sam prije napomenula, pojam ‘gospodarske djelatnosti’ u pravu EU-a ne ovisi o tome posluje li poduzeće s namjerom ostvarivanja profita ili ne, već isključivo o tome prima li za svoje usluge naknadu. S druge strane, jednako kao i u španjolskom slučaju, ova je odredba dovoljno široko sročena da omogućuje interpretaciju i u skladu s pravom EU-a. U svakom slučaju ona se ne može čitati tako da omogućuje isključenje profitnih djelatnosti Crkve iz poreza, a može se pročitati i kao da onemogućuje isključenje svih gospodarskih djelatnosti u smislu prava EU-a. Ako hrvatski zakonodavac navedenu odredbu pročita u potonjem smislu, tada neće postojati neusklađenost sporazuma s pravom EU-a. No ako zakonodavac samostalno ili u suradnji s drugom potpisnicom sporazuma – Svetom Stolicom – pročita navedenu odredbu tako da, primjerice, isključuje iz porezne obveze aktivnosti vođenja vrtića za koji roditelji plaćaju naknadu, jer ta naknada samo pokriva troškove poslovanja, a ne omogućuje i ostvarivanje profita, tada bi sporazum i hrvatsko zakonodavstvo koje ga provodi bilo suprotno pravu EU-a”, analizira profesorica Ćapeta.
Treba li, dakle, zbog najnovije presuda Suda EU-a Hrvatska revidirati kontroverzne Vatikanske ugovore? “Ako zaključke iz ove presude primijenimo na sporazume Hrvatske sa Svetom Stolicom, ona potvrđuje da je Hrvatska u obvezi uskladiti te sporazume s pravom EU-a ako postoji nesuglasnost. To može učiniti na nekoliko načina. Prvi je usklađena interpretacija sporazuma, kako sam navela u primjeru s odredbom o oporezivanju. Ako je moguće Sporazum pročitati tako da ne zahtijeva da se Crkva oslobodi plaćanja poreza za gospodarske djelatnosti čak i ako su neprofitne, tada nema neusklađenosti. Ako interpretacijom nije moguće riješiti neusklađenost, moguće je s drugom stranom dogovoriti i ratificirati promjene neusklađenih odredbi. I konačno, ako ništa od navedenog nije moguće, Hrvatska je obvezna u razumnom vremenu pokrenuti postupak otkazivanja sporazuma”, kaže profesorica s Katedre za europsko javno pravo te dodaje kako je po njenom mišljenju “u sporazumu koji se odnosi na gospodarska pitanja sporna već navedena odredba čl. 10.” Završen citat.
Ovdje je potrebno napomenuti, kako je ove godine (također u lipnju) Ustavni sud RH odbacio prijedlog-prijavu jednog građanina koji smatra da Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i RH nije u skladu s Ustavom. Naime, u prijavi stoji da Ustav određuje Hrvatsku kao sekularnu državu u kojoj je Crkva striktno odvojena od države RH te se predlože da se pokrene postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom. Ustavni sud odbio je takav prijedlog smatrajući kako nisu nadležni za odlučivanje.
No, izdvojeno mišljenje Ustavnog suca Andreja Abramovića kazuje: “Međunarodni ugovori, prema svojoj pravnoj snazi, nalaze se iznad zakona, ali svakako ispod Ustava. Iz tog slijedi da i oni, kao i svi ostali zakoni i propisi nižeg ranga, moraju biti usklađeni s Ustavom”.
“Ustavni sud u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom nadležan je ocjenjivati formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. Međutim ne bi bio nadležan ocjenjivati materijalni sadržaj samog međunarodnog ugovora koji je sastavni dio zakona”, mišljenje je Ustavnog suda.
No, smatra ustavni sudac Abramović “U konkretnom slučaju prijedlog za ocjenu ustavnosti trebalo je meritorno riješiti”.
Ocjenom ustavnosti Ugovora između RH i Svete stolice, posljedično bi se doveo u pitanje i „Ugovor između Vlade RH i HBK o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama” koji je zaključen na temelju članka 2. Zakona o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (“Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 2/97).
Jasno je da su Ugovori pravni instrument Crkve za manipulaciju s ljudskim pravima, slobodama, te u konačnici s provođenjem odredaba kanonskog prava i svega katoličkog u sustav jedne države, te su, kao takvi, privilegij Crkve sami po sebi, a ne pitanje, kako se to stalno navodi – poziva na “ljudska prava”, “religioznu slobodu” (čitaj: katoličku slobodu) “slobodu savjesti” (katoličke, naravno, a ostalih se ta ista sloboda savjesti ne dotiče).
Papa Franjo je svojevremeno izjavio kako “Ljudska prava ne narušava samo terorizam. Ljudska prava narušavaju i nepravedni ekonomski sistemi koje prave velike razlike među ljudima”.
Ekonomski sistem koji narušava ljudska prava (u konkretnom slučaju favorizira određenu grupu ljudi i time dozvoljava ekonomsku nejednakost građana RH) dozvoljava upravo katoličkoj Crkvi povlašten položaj članovima KC, a samim time i svećenstvu koje bi trebalo svojim rukama zarađivati za kruh i nakon toga (ako želi) naučavati katolički dogmatizam.
Sve to bi kardinali, svećenici, biskupi i ostali trebali financirati vlastitim sredstvima koja su samostalno zaradili svojim poštenim radom kao i svi ostali građani. Država treba biti faktor ravnopravnosti sukladno Ustavu, a ne faktor međunarodnih ugovora koji se izdižu iznad Ustava koji bi trebao biti volja svih građana, a ne samo katolika

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: