Međudržavni ugovori RH-Sveta stolica

Početna stranica » Ugovori » UGOVOR IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O GOSPODARSKIM PITANJIMA SVETA STOLICA I REPUBLIKA HRVATSKA

UGOVOR IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O GOSPODARSKIM PITANJIMA SVETA STOLICA I REPUBLIKA HRVATSKA

Radi preglednosti i boljeg uvida komentirati ćemo sporne članke ili stavke kako slijede. Razvidno se primjećuje da su posvuda naglašena prava ali ne i obveze Katoličke crkve naspram  Hrvatke države. Neupitan je dojam da su ugovore sročili katolički eksperti, dok su državni blagonaklono sve prihvatili na očito po sve građane štetne ugovore.

Napomena: Komentari redakcije su pisani masnim slovima.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA
REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O GOSPODARSKIM PITANJIMA

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 4. prosinca 1998.

Broj: 081-98-2218/1
Zagreb, 14. prosinca 1998.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON

O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O GOSPODARSKIM PITANJIMA

Članak 1.

Potvrđuje se Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, sklopljen 9. listopada 1998. u izvorniku na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O GOSPODARSKIM PITANJIMA SVETA STOLICA I REPUBLIKA HRVATSKA

u skladu s odredbama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima;

Katolička Crkva u nastojanju da u Republici Hrvatskoj osigura materijalne uvjete za pastoralno djelovanje u skladu s odredbama Drugoga vatikanskog sabora i kanonskih propisa;

Republika Hrvatska na temelju odredaba Ustava i odgovarajućih zakona;

Republika Hrvatska s obzirom na veliku ulogu Katoličke Crkve u društvenoj, odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti;

dogovorile su se o sljedećem:

Članak 1.

1. Pravne osobe Katoličke Crkve, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa vjernika za uzdržavanje crkvenih ustanova.

Postavlja se pitanje: kako je moguće da svi ostali subjekti u RH nisu oslobođeni plaćanja poreza – kao na pr. donacije građana u humanitarnim akcijama koji su također dar. Nije li to licemjerno da se onima koji nemaju oduzima a bogate još nagrađuje što je razvidno u čl.1. stavak (1) i (2)

2. Na primanja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe poreznoga sustava Republike Hrvatske.

Članak 2.

U želji da financiranje Katoličke Crkve bude uređeno na suvremen i djelotvoran način, u skladu s demokratskim društvenim ustrojem, Republika Hrvatska se obvezuje da će:

1. a) Katoličkoj Crkvi vratiti imovinu koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama.

b) naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara, koji nije moguće vratiti;

c) isplaćivati pravnim osobama Katoličke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena;

2. priznajući opće društveno vrijedan rad Katoličke Crkve na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju, Katoličkoj Crkvi osiguravati određen godišnji novčani iznos.

U članku 2. stoji slijedeće: „U želji da financiranje Katoličke Crkve bude uređeno na suvremen i djelotvoran način, u skladu s demokratskim društvenim ustrojem, Republika Hrvatska se obvezuje da će ispuniti sve obveze oko povrata imovine. “ Kako to da su odnosi crkve i države „uređeni na suvremeni način“ samo u slučaju kada država treba financirati KC, a da se pri tome KC zakonom zaštičuje da nema nikakvih obveza.

Članak 3.

1. Republika Hrvatska se obvezuje da će Katoličkoj Crkvi, u razumnom roku, vratiti u naravi imovinu koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama.

U svom podnesku Ministarstvu financija zatražili smo, odgovor još nismo dobili. Prilog: Razmisli i sudjeluj

Časopis za ljude koji traže istinu

Zagreb, Odranska 1a

Tel. 092 2631 712

Ministarstvo financija

Katančićeva 5
10000 Zagreb
Hrvatska

Molba za izdavanje financijskih podataka financiranja Katoličke crkve od strane Republike Hrvatske za 2012 godinu iz državnog proračuna.

Poštovani,

da bismo ispravno informirali naše građane u našem informativnom časopisu “Razmisli i sudjeluj” molimo vas slijedeće podatke:

A)-

prema zakonu o potvrđivanju ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, članak 5. stavci 1, 2, i 3 Republika Hrvatska obvezala se da će pravnim osobama Katoličke crkve od godine 2000 kao naknadu za oduzeta dobra  koja nije moguće vratiti, isplačivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka.

Nadalje,

– molimo podatke: koliki iznosi novca su uplačeni na račun Katoličke crkve po stavkama, tj. o kojim se to dobrima (nekretninama) radi, i kolika je pojedinačna procjena vrijednosti koju je država uplatila ili još mora uplatiti na račun Katoličke crkve za svako traženo dobro (nekretninu).

B) –

molimo također financijsko izvješće u kojem je RH preuzela financiranje djelovanja Katoličke crkve, po čl.6. stavci 1,2,3,4,5  istog ugovora. Molimo da nam date pojedinačni pregled svrhe izdvajanja (npr. troškovi izdvajanja za kler i drugih crkvenih službenika; troškovi izgradnje i uzdržavanje crkava i pastoralnih središta koji nisu na popisu spomenika kulture i posebno onih koji jesu: koliki su doprinosi za karitativnu djelatnost itd….) novca za proteklu 2011 godinu.

C) –također molimo izvještaj o zamjeni dobara. Koja su dobra zamjenjena i za koja, po članku 2. stavak 4. istog ugovora u Republici Hrvatskoj.

D) -molimo također iste podatke za ostale vjerske zajednice kojima je isplačeno ili treba biti isplačeno, vračeno ili zamjenjeno njihovo dobro (nekretnine), kao i ostale podatke iz napred navedenog.

E) –po članku 5. stavka 3. citiramo:

Mjerodavno tijelo Republike Hrvatske isplaćivat će Katoličkoj Crkvi novčani iznos svaka tri mjeseca na račun Središnjega fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Središnji fond će dospjeli iznos dostavljati (nad)biskupijama te ustanovama posvećenog života i družbama apostolskog života, na temelju vrijednosti oduzete imovine.

Molimo, koji je to iznos bio i da li se još isplačuje od strane RH za Središnji fond  Hrvatske biskupske konferencije.

Unaprijed zahvaljujemo!
Srdačan pozdrav!
Odgovorni urednik
Boris Stanojević

. U roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovoga Ugovora, mješovito povjerenstvo – sastavljeno od jednakog broja predstavnika Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije – priredit će popis imovine koja će biti vraćena, s naznakom roka povratka.

Članak 4.

Republika Hrvatska, u dogovoru s mjerodavnim vlastima Katoličke Crkve i u skladu sa zakonskim odredbama, izvršit će prikladnu zamjenu za dio dobara koji nije u stanju vratiti Katoličkoj Crkvi. Zamjenu dobara i rokove također će utvrditi mješovito povjerenstvo u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

Članak 5.

1. Republika Hrvatska će pravnim osobama Katoličke Crkve od godine 2000., kao naknadu za oduzeta dobra koja nije moguće vratiti, isplaćivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka.

2. Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja će se isplaćivati u novcu, utvrdit će crkveno-državno povjerenstvo stručnjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, a u skladu sa zakonskim odredbama, najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3. Mjerodavno tijelo Republike Hrvatske isplaćivat će Katoličkoj Crkvi novčani iznos svaka tri mjeseca na račun Središnjega fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Središnji fond će dospjeli iznos dostavljati (nad)biskupijama te ustanovama posvećenog života i družbama apostolskog života, na temelju vrijednosti oduzete imovine.

Potrebno je istražiti porijeklo komplet tražene imovine Katoličke crkve i na osnovu stvarnog stanja poduzeti mjere koje će biti isključivo u korist građana Republike Hrvatske.

Članak 6.

1. Republika Hrvatska sukladno Ustavu i odgovarajućim zakonima, priznaje opće društveno vrijedan rad Katoličke Crkve u službi građana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju (usp. čl. 2. st. 2. ovoga Ugovora).

2. Da bi Katolička Crkva mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, Republika Hrvatska će joj mjesečno davati iz godišnjega državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.

3. Hrvatska biskupska konferencija će svake godine do 1. prosinca dostaviti ovlaštenome državnom uredu popis novih ili ukinutih župa kako bi se činjenično stanje moglo uskladiti s odredbom iz stavka 2. ovoga članka. U taj popis neće ulaziti novoosnovane župe koje u gradu broje manje od 3000 vjernika, a na selu manje od 1000 vjernika.

4. U novčani iznos, o kojem se govori u stavku 2. ovoga članka, osim troškova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, uključeni su i troškovi izgradnje i uzdržavanje crkava i pastoralnih središta koji nisu u popisu spomenika kulture, te doprinos za karitativnu djelatnost Katoličke Crkve.

5. Označeni će se iznos dostavljati mjesečno Središnjoj ustanovi Hrvatske biskupske konferencije za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.

6. Mjerodavne vlasti Katoličke Crkve i Republike Hrvatske pri određivanju spomenutoga novčanog iznosa imali su na umu postotak građana Republike Hrvatske koji se izjašnjavaju katolicima.

Članak 7.

1. Hrvatska biskupska konferencija, radi pravične rasporedbe navedenih novčanih sredstava, osnovat će Središnju ustanovu za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Isto će učiniti i sve (nad)biskupije za svoje područje.

2. Navedene ustanove dužne su poštivati zakone Republike Hrvatske o financijskom poslovanju.

Članak 8.

1. Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika osiguravat će novčana sredstva za mjesečne prihode klera i drugih crkvenih službenika koji rade u pastoralu, imajući na umu načela pravednosti i crkvenoga zajedništva.

2. Što se tiče građanskih prava i obveza, navedene ustanove će se ravnati po državnim propisima. U drugim će se stvarima ravnati po crkvenim propisima.

Članak 9.

Radi rješavanja pitanja mirovinskoga osiguranja članova klera, redovnika i redovnica koji su navršili 65 godina života, a čije mirovinsko osiguranje do sada nije sustavno riješeno, Republika Hrvatska će tijekom prvih deset godina primjene ovoga Ugovora novčani iznos o kojem se govori u članku 6. ovoga Ugovora isplaćivati uvećan za 20%.

Od čl.6. do čl. 9. vidljivo je kako su se dužnosnici RH i  katoličkog klera ponašali – ono što se katoličkom kleru snilo, državnim dužnosnicima je to zapovijed bila. Za nepovjerovati je neosjetljivost jednih i drugih – važno je bilo sebi osigurati sve materijalne uslove na najvišoj razini, kao da se ovdje radi o iznimnoj bogatoj državi. Blago onima koji slijepo vjeruju!

Članak 10.

1. Pravne osobe Katoličke Crkve u odnosu na porezni sustav smatrat će se neprofitnim ustanovama.

2. Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na profitne djelatnosti pravnih osoba Katoličke Crkve.

Kako to da  zakon RH nije jednak prema svima. Jedne mazi a druge dobrano u obvezama pazi. Je li to pravedno i moralno?

Članak 11.

Na preporuku dijecezanskog biskupa državne će se vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke Crkve, koji su korisni za opće dobro.

Pitanje: Jesu li važniji posebni programi dijacezijskog biskupa ili programi za zbrinjavanje mase ljudi koji svakodnevno ostaju bez posla ili rade mjesecima bez plate.

Članak 12.

1. Planovi razvoja gradova i mjesta, na prijedlog dijecezanskog biskupa, predvidjet će prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoslužje i pastoralni rad (usp. čl. 11. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima).

2. Budući da pastoralna središta osiguravaju javnu službu korisnu društvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit će izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogućnostima.

Izgradnja novih crkava i obnova crkvenih zgrada, skupocijena logistika čitavog klera i niz drugih apsurdnih nelogičnosti dokaz je predstavljanja vanjske moći klera pred svojim vjernicima. Vlast koja drži ljestve u tim nečasnim radnjama snosi moralnu i etičku a možda i krivičnu odgovornost za dodvoravanje putem novca svih građana.

Članak 13.

1. U skladu sa stavkom 1. članka 15., ovaj će se Ugovor početi primjenjivati prve proračunske godine nakon njegova stupanja na snagu.

2. Mješovito povjerenstvo će dogovoriti pojedinosti u svezi s primjenom navedenih načela.

Članak 14.

Sveta Stolica i Republika Hrvatska zajedničkim će dogovorom rješavati moguće dvojbe ili poteškoće koje bi mogle nastati u svezi s tumačenjem ili provođenjem bilo koje točke ovoga Ugovora.

Članak 15.

1. Ovaj će Ugovor biti ratificiran prema pravnim propisima visokih ugovornih Strana i stupit će na snagu u trenutku razmjene ratifikacijskih isprava.

2. Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.

Potpisano u Zagrebu, 9. listopada 1998., u dva izvorna i podjednako vjerodostojna primjerka na hrvatskom i na talijanskom jeziku.

PER LA SANTA SEDE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Giulio Einaudi dr. Jure Radić

apostolski nuncij u potpredsjednik Vlade Republike

Republici Hrvatskoj Hrvatske i ministar razvitka i obnove

Članak 3.

Financijske obveze koje nastanu za Republiku Hrvatsku na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima podmirivat će se sukladno odredbama propisa o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu i Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, a druge obveze na temelju propisa koji uređuju odnosna pitanja.

Članak 4.

Za izvršenje ovoga Zakona nadležni su, u okviru svog djelokruga, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja te Ministarstvo uprave.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 018-05/98-01/22
Zagreb, 4. prosinca 1998.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: